Mogućnosti geološkog skladištenja CO2 u osiromašenim/delimično osiromašenim slojevima ugljovodonika u severo-istočnoj Sloveniji
Količine proizvedenog CO2 u industrijskim procesima u svetu, kao i u Sloveniji, svake godine su u porastu. Oslobađanje CO2 u atmosferu ima negativan uticaj na klimu, pošto je CO2 jedan od najvažnijih uzročnika efekta staklene bašte. Jedna od mogućnosti smanjenja emisije CO2 u atmosferu je zarobljavanje CO2 u industrijskim procesima, a zatim njegov transport i ubrizgavanje u odgovarajuće podzemne geološke strukture ili geološko skladištenje. Najpogodniji prostor u Sloveniji za geološka skladištenja CO2 je u severo-istočnoj Sloveniji, gde se nalaze potencijalno pogodni slojevi za čuvanje CO2, kao što su osiromašeni ili delimično osiromašeni slojevi nafte i gasa, slane izdane i ugljeni slojevi. Osiromašeni ili delimično osiromašeni slojevi nafte i gasa iz ležišta Petišovci su predloženi kao test slojevi za skladištenje CO2 uglavnom zbog obimnih geoloških i geofizičkih podataka, kao i podataka o bušotinama i infrastrukturi na površini, a posebno što u procesu skladištenja gasa otvara mogućnost proizvodnje velikih količina nafte (EOR).
